INVESTICIONA MOGUĆNOST PRODAJA PREDUZEĆA

PRODAJA POLJOPRIVREDNOG PREDUZEĆA
SA PREKO 400HA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Polje sa pšenicom

Diversifikujte svoj portfolio i investirajte u klasu imovine čija vrednost raste po stopi od 6-10% godišnje i čiji proizvodi su prema svim svetskim prognozama u neprestanom rastu. I što je najvažnije, gotovo sve zemlje sveta subvencioniraju proizvodnju hrane i stočne ishrane. Zbog toga sve veći broj investitora investira u poljoprivredno zemljište, od najbogatijih pojedinaca na svetu kao što je Bil Gejts do investicionih fondova na njujorškom Vol Stritu (Wall Street) i u londonskom Sitiju (City of London).

Cene poljoprvrednog zemljišta

Cene hrane u svetu rastu i nastaviće takav trend u narednih desetaka godina prema iztraživanja mnogih svetskih analitičara. U Srbiji cena kukuruza prošle godine je iznosila 16 dinara po kilogramu sada se prodaje 28-32 dinara. Pšenica je dostigla rekordnu cenu od 26 dinara po kilogramu u slobodnoj prodaji. Cena soje je porasla za 100% u prethodnih 12 meseci. Prema izveštaju RGZ cena poljoprivrednog zemljišta u Srbiji raste po stopi od 6-10% godišnje. Kretanje ovih cena se već duže vreme komentariše u domaćim i svetskim medijima i institucijama:

S druge strane, povećava se iznos subvencija, kredita i bespovratnih sredstava namenjenih poljoprivredi u Srbiji:

Jedna od glavnih ekonomskih i izvoznih potencijala Srbije je proizvodnja i izvoz hrane. Srbija ima umerenu kontinentalnu klimu, kvalitetno zemljište i odlične druge uslove za proizvodnju i izvoz hrane. U poslednjih desetak godina primarna i sekundarna proizvodnja hrane beleži oporavak i kontinuirani rast. U poslednje dve godina rast izvoza srpske poljoprivrede je povećan za 50%. U 2020. vrednost izvoza hrane je bio US$4,2 milijarde.

Posle više od 30 godina Srbija je ponovo počela da izvozi hranu u UAE, Bahrein, Indiju i Kinu. Izvesno je da će se tokom 2021. taj trend nastaviti i da se otvaraju nova tržišta poput Vijetnama i Indonezije. Sa najavljenim investicijama u transportnu infrastrukturu-rečnu, železničku i vazdušnu i multi modalne pretovarne kapacitete za kontejnerske i rasute terete, izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz Srbije će biti ne samo lakši nego i jeftiniji.

Srbija i Kina su 4. februara 2021. potpisali nekoliko Protokola o uslovima za izvoz u Kinu kukuruza i sušenih rezanaca šećerne repe. Tom prilikom Vukosav Saković iz Poslovnog udruženja Žita Srbije je izjavio: „Time su otklonjene sve administrativne prepreke za pojavljivanje našeg kukuruza na kineskom tržištu. To je veoma bitno za našu zemlju, jer se tražnja našeg kukuruza znatno povećava, što će se u krajnjem slučaju pozitivno odraziti na cenu koju će domaći proizvođači dobijati na međunarodnom tržištu.

Više o cenama poljoprivrednog zemljišta i budućem kretanju cena ovog resursa možete više saznati iz naše analize „Poljoprivredno zemljište u Srbiji-cene i trendovi“. Preporučujemo da obavezno pročitate tu analizu radi boljeg razumevanja naše ponude i potencijala ovog preduzeća.

Mi nudimo poljoprivrednu farmu/poljoprivredno preduzeće locirano u Vojvodini koje je vlasnik preko 400ha poljoprivrednog zemljišta u jednom komadu, što je velika retkost. Poljoprivredno zemljište je kvalitetno, postoji sistem kanala za odvodnjavanje i navodnjavanje kao i irigacioni sistem, poljoprivredne mašine i oprema i druga imovina. Deo poljoprivrednog zemljišta je izdat u zakup jednom zakupcu a ostatak obrađuje samo preduzeće. Taj preostali deo se takođe može izdati u zakup istom ili nekom drugom zakupcu tako da će novi vlasnik imati dva izvora prihoda a) od zakupa i b) od porasta cene poljoprivrednog zemljišta. Izlazak iz ove investicije bi bio relativno lak jer je poljoprivredno zemljište sve dragoceniji i traženiji resurs.

Lokacija i infrastruktura

Cene poljoprivrednog zemljišta u periodu 2018-2020

Lokacija-Vojvodina, 30 minuta od Aerodroma Beograd, 50 minuta od centra Beograda, blizu autoputa Beograd-Zagreb (E70). Zbog dobre lokacije i odličnih saobraćajnih veza može da se koristi za proizvodnju (ratarske kulture, voćnjak, rano povrće u staklenicima koji se greju termalnom vodom), skladištenje (silosi za žitarice, hladnjače za voće, povrće i meso), preradu i distribuciju.

Infrastruktura-do Društva i njegovih poljoprivrednih parcela vodi odličan asfaltni put. U blizini su dve rečne luke, jedna na reci Savi, druga na Dunavu i pretovarni železnički čvorovi za izvoz proizvoda u EU ili preko Konstance i Roterdama u Kinu i druge daleke kupce.

Operater Luke Novi Sad, "DP World" Dubai, UAE je nedavno najavio nove investicije u ovu luku kako bi povećao promet i olakšao izvoz robe iz Srbije. Planira se izgradnja vertikalnog keja, kontejnerskog terminala, silosa za skladištenje žitarica i rekonstrukcija postojećih skladišta.

Imovina

Naše oranice

Na farmi postoje 3 različite celine:

  1. Poljoprivredno zemljište sa ratarskim kulturama na 405ha
  2. Voćnjak na 21ha i
  3. Ekonomija-komercijalni i administrativni deo na 6ha

Poljoprivredno zemljište je idealno za gajenje ratarskih i povrtarskih kultura i za voćarstvo. Ovakva kompozicija poljoprivrednog zemljišta znatno olakšava uvođenje savremenih agrotehničkih mera — od nadgledanja i kontrole useva dronovima do korišćenja „autonomnih“ mašina koje već postoje — prskalice, sejačice, mašine za obradu zemljišta itd. To dovodi do povećanja produktivnosti, smanjenja troškova, efikasnijeg upravljanja resursima, rasta kvaliteta hrane ali i zaštite životne sredine. Digitalizacija poljoprivrede je neminovna, to je „pametna poljoprivreda“.

U ovom trenutku preduzeće ima zasejano 65ha pšenice i 22ha kukuruza. U prethodnim godinama prosecan prinos od ovih ratarskih kultura je bio 6t/ha pšenice i 7t/ha kukuruza. Deo zemljišta se koristi za ispašu i za proizvodnju sena (livade). 306h je dat u zakup na obradu renomiranom poljoprivrednom gazdinstvu. Postoje dobre interne komunikacije tako da se svim delovima farme može lako pristupiti poljoprivrednim mašinama kao i terenskim putničkim vozilom radi obilaska i nadgledanja.

Voćnjak ribizla

Voćnjak je zasađen tokom 2018-2020. sa 24.300 sadnica ribizle, 3.298 sadnica lešnika i 3.920 sadnica dunje.

Ekonomija-se nalazi odmah na ulazu u farmu sa glavnog puta i sadrži različite komercijalne i administrativne objekte koji služe zadovoljavanju funkcionalnih potreba za obavljanje privrednih delatnosti-ratarstava, stočarstva i voćarstva. Neki objekti su izgrađeni i u funkcija a neki su samo planirani. Prostor je urbanizovan i svi objekti, planirani i izgrađeni, imaju izdate građevinske dozvole. Profitabilnost preduzeća se može povećati izgradnjom silosa, hladnjače i prerađivačkih kapaciteta, koji su planirani.
Administrativni deo za boravak radnika se nalazi pored garaže za poljoprivrednu mehanizaciju i radionice za održavanje. Za rukovodstvo postoji posebna zgrada sa salom za sastanke i letnjikovcem ispred te zgrade. Svi komercijalni i administrativni objekti su obezbeđeni alarmnim sistemom sa video kamerama koji je povezan sa lokalnom kompanijom za obezbeđenje.

Ekonomija sa rasporedom objekata Spisak objekata

Mehanizacija - kompanija poseduje razne poljoprivredne mašine i opremu za ratarstvo, stočarstvo i voćarstvo. Na slici je hangar sa delom poljoprivredne mehanizacije. Mehanizacija

Ostala imovina i benefiti su dati u donjoj tabeli. Ostala imovina

Irigacioni sistem

Irigacioni sistem

U 2020. započeta je instalacija irigacionog sistema „kap po kap“ za navodnjavanje voćnjaka koja će se završiti u maju 2021. godine. Svi instalacioni materijali i oprema su nabavljeni, bunar sa kvalitetnom vodom ambijentalne temperature za navodnjavanje voćnjaka je iskopan i spreman za upotrebu. Pored toga postoji mreža kanala za odvodnjavanje prekomerne vode na poljima kada je to potrebno i/ili za njihovo navodnjavanje u vreme sušnih perioda.

Postoji poseban bunar dubine 350m sa termalnom (toplom) vodom od 32°C koja je planiran da se koristi kao prevencija od prolećnih mrazeva u voćnjaku. Neka ispitivanja su pokazala da na oko 500m dubine temperatura vode iznosi oko 50°C koja bi moglda da se koristi za zagrevanje plastenika sa ranim povrćem i drugim kulturama.

EBRD i Green Climate Fund najavili su finansijski program od US$1,01 milijarde za finansiranje „transformacionih promena u energetski intenzivnim industrijama, agrobiznisu i rudarskom sektoru Jermenije, Jordana, Kazahstana, Maroka, Srbije, Tunisa i Uzbekistana“ pod nazivom „Impakt program za korporativni sektor“. GCF finansira „Program smanjenja ugljen dioksida i klimatskih rizika u poljoprivredi“ sa dugoročnim zajmovima do 15 godina, kapitalnim ulaganjima ili subvencijama za pomoć́ agrobiznisu. Pretpostavljamo da bi bilo koja investicija u proizvodnju povrtarskih kultura u staklenicima sa termalnom podzemnom vodom trebalo da bude jak kandidat za dugoročno finansiranje pod vrlo povoljnim uslovima.

Irigacioni sistem i kanali za odvodnjavanje su od velike važnosti zato što klima postaje sve sušnija a leta sve duža sa visokim temperaturama. Poljoprivredno zemljište koje ima mogućnosti za navodnjavanje će davati veće prinose i normalno, više vredeti u budućnosti od poljoprivrednog zemljišta koje nema uslove za navodnjavanje useva ili odvodnjavanje u prekomerne količine vode prouzrokovane velikim padavinama.

Istorijska meteorološka osmatranja u Beogradu za period od 1888. do 1970. pokazuju 13 sušnih godina. Od 1970. do danas takođe bilo 13 sušnih godina od čega se najveći broj desio posle 2000. Najjača suša je bila 2003. Sa druge strane, sve su češći periodi ekstremnih padavina što takođe ima negativne posledice na useve. Kao zaključak, sve su češći sušni periodi između kojih se pojavljuju periodi sa obilatim kišama.

Prognoze su da se u budućnosti može očekivati nastavak ovakvog nepovoljnog trenda. To može da ima dalekosežne posledice. Da podsetimo da je u 2012. suša dovela do pada prinosa kukuruza, što je prouzrokovalo pojavu aflatoksina u kukuruz. Kasnije se ovaj toksin preneo u kravlje mleko, jer je korišćen u njihovoj ishrani a onda i na rafove samousluga u Srbiji.

Poljoprivredno zemljište preduzeća u ponudi je odlično opremljeno da se nosi kako sa obilnim sušama tako i sa prekomernim padavinama. Bunar sa toplom vodim umanjuje mogućnost oštećenja voćnjaka od prolećnih mrazeva. Svi ovi faktori smanjuju rizike negativnih atmosferskih uticaja na useve i rod (suša, mraz, obilate padavine) i povećavaju vrednost samog poljoprivrednog zemljišta.

Predmet prodaje

Naš klijent je institucionalni investitor koji je ovo preduzeće kupio pre više godina. Uložena su velika sredstva u unapređenje proizvodnje i u proširenje kapaciteta. Znatno je povećana i površina poljoprivrednog zemljišta dokupom obodnih parcela. Ovaj dokup parcela se kontinuirano odvija i novi vlasnik će biti u poziciji da nastavi sa takvom politikom, ukoliko želi, u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.

Predmet prodaje je 100% kapitala (udela) preduzeća. Poljoprivredno zemljište je uknjiženo bez tereta i bez hipoteka a preduzeće bez finansijskih obaveza. Pored poljoprivrednog zemljišta, preduzeće ima i drugu vrednu imovinu.

Imamo pripremljeni detaljni prodajni prospekt sa podacima o poslovanju, finansijskim rezultatima, imovini i drugim relevantnim činjenicama. Razna dokumentacija kao što su dokazi o vlasništvu nad zemljišnim parcelama, objektima, mehanizaciji, finansijski izveštaji, ugovori itd staviće se potencijalnim kupcima na uvid i njihovu analizu (due diligence kupca).

Uvrstite u svoj portfolio investiciju čija će vrednost nesumnjivo raste i koja će biti otporna na dolazeću inflaciju u narednim godinama. Poljoprivreda i poljoprivredno zemljište su sigurna investicija.

Dodatne informacije

SEECAP Konsalting je finansijski konsultant prodavca. Molimo da nas da kontaktirate na email [email protected] ili na telefon +381 63 377 960 ili +381 11 36 35 935 ili kliknite dole da zatražite dodatne informacije i prodajni prospekt o ovoj ponudi.